- Kako gledate na pojavu ekofeminizma i kakve su prednosti takvog djelovanja po zaštitu okoliša?
Kroz samu povijest imamo broje priče i vjerovanja o simboličkoj vezi žena s prirodom i kroz demonstriranje njihova posebnog odnosa. Ekofeminističke teorije su brojne, a sama riječ ekofeminizam prvi put se koristi 1970-tih kao rezultat sve većeg međusobnog približavanja interesa između feminizma i ekologije. To približavanje rezultat je činjenice da su u hijerarhijskoj patrijarhalnoj strukturi modernog društva žene eksploatirane, kao što je i „priroda“. Istodobno, ekofeministice destrukciji prirode i patrijarhalnoj potčinjenosti suprotstavljaju mogućnost drugačijeg odnosa i sa prirodom i među ljudima. U pitanju je kapacitet svih nas, bez obzira na spol i rod, za poistovkećivanje sa neljudskim bićima, ekološkim procesima i sistemima. To iskustvo prije svega tiče se pitanja odnosa tijela i reprodukcije, koje je za žene materijalizirano svakodnevno. Budući da su se i na ženskim i na ekološkim reprodukcijskim sposobnostima (u smislu i rada i resursa) stoljećima provodile i provode različite metode opresije, akumulacije, komodifikacije i opresije, aktivizam žena vrlo često se tiče aktivnosti koje se tiču ekološke krize koja bi ugrozila opstanak svih na ovoj planeti. Nas se svih tiče pitanje ranjivosti, zaštite i opskrbe danas. Svijest o zaštiti i opskrbi života u cjelini je zasigurno svijest koju su svojom brigom podarile i ojačale ekofeministice.
Koje aktivnosti planirate poduzeti povodom Vaše najave pokretanja EKO Feminističke mreže?
Prošle i ove godine imale smo nekoliko sastanaka na koje su pozvane brojne aktivistice, organizacije i neformalne inicijative aktivne oko trenutnog ekofeminističkog aktivizma u Bosni i Hercegovini sa ciljem uspostave zajedničke kolaborativne ekofeminističke platforme. Na martovskom radnom savjetovanju „Ekofeministički aktivizam u BiH: Zajedničko djelovanje u uspostavljanje kolaborativne platforme“ održanom 15.3.2022. okupilo se 16 različitih udruženja koje su u fokusu imale ekološke i feminističke ideje, a to su: Front slobode Tuzla, Fondacija Krug života iz Kruščice/Viteza, Udruženje Alternative Kakanj, Helsinški parlament građana Banja Luka, Mreža za izgradnju mira, Udruženje Most iz Jablanica, Inicijativa građanki/a Mostar, Sarajevski otvoreni centar, Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine iz Kaknja, Fondacija „Lara“ Bijeljina, Udruženje Snaga žene Tuzla, Udruženje Prijedorčanki Izvor iz Kozarca, Udružene žena Mozaik iz Visokog, Centar za promociju civilnog društva Sarajevo, Fondacija lokalne demokratije Sarajevo, te regionalna organizacija WWF Adria. Toga dana predstavnice svih udruženja složile su se o potrebi uspostavljanja kolaborativne platforme sa ekofeminističkim usmjerenjem. Toj platformi dat je naziv EkoFem BiH, a u toku je priprema zajedničke web stranice koja bi služila kao sredstvo komunikacije i promoviranja ekofeminističih ideja. Da smo na dobrom putu pokazalo je samo savjetovanje. Saradnja nakon savjetovanja usmjerena je na formulisanje zajedničkog programa: misije i vizije koju smo već prepoznali kao zajedničku, te formiranje zajedničke webplatforme i organizacije našeg većeg okupljanja, što je planirano za jesen u Tuzli, kada bi se održala javna konferencija na temu ekofeminizma i radno savjetovanje učesnica platforme.
Kako vidite saradnju EKO Feminističke mreže s ostalim nevladinim organizacijama i institucijama vlasti u pogledu zaštite životne sredine i rodne ravnopravnosti?
EkoFem BiH je otvorena platforma za sve koji brinu o okolišu u BiH. Svaka pojedinka i pojedinac, udruženje ili institucija koji dijeli našu misiju i stavove prema zelenoj transformaciji u Bosni i Hercegovini dobrodošla je da se priključi. Cilj platforme jeste omogućiti horizontalni dijalog vezano za pitanje društvene brige kroz ekofeminističko djelovanje koji će osnažiti i unaprijediti zajednički rad ubuduće. Također je cilj i zajedničko planiranje narednih koraka koji će utemeljiti kolektivnu viziju društvene promjene u BiH iz perspektive ženskog djelovanja u polju brige za prirodne i društvene resurse. Kako naša platforma okuplja pomenutih 16 udruženja iz cijele Bosne i Hercegovine, svaka podrška iz ovih, ali i iz drugih mjesta i sektora u Bosni i Hercegovini nam je dobro došla. Trenutno radimo na namicanju sredstava za ostvarivanje navedenih ciljeva u 2022. godini, a za sve zainteresovane stavljamo na raspolaganje zajedničku mail adresu: ekofembih@gmail.com